Bošnjački autor propituje naslijeđe Raifa Dizdarevića
Bošnjački autor propituje naslijeđe Raifa Dizdarevića
Autor propituje široko rasprostranjene pohvale za Raifa, komunističkog političara. Autor tvrdi da se Raifovo naslijeđe proteže i izvan njegovih političkih uloga. Raif je, zajedno sa svojim drugom Vladom Šegrtom, navodno prešutio brutalni masakr oko 700 bošnjačkih žena, djece i starijih osoba u jami Čavkarica tokom Drugog svjetskog rata. Hadžeri Ćatović-Bijedić, jedinoj preživjeloj, navodno je Vlado Šegrt nakon rata prijetio da šuti o tom zločinu.
Novinar Ahmet Kurt opisao je Dizdarevića kao „komunističkog funkcionera“ i bošnjački kadar iz „B-tima“. Kurt je tvrdio da su srpski krugovi promovirali Raifa kako bi oslabili lidere poput Mikulića i Pozderca, čineći ga ključnim igračem koji je omogućio Beogradu da dominira Jugoslavijom.
Prisjećajući se sastanka s Raifom 1993. godine, autor, kapetan Armije Republike Bosne i Hercegovine, primijetio je Raifovu očiglednu nezainteresiranost za rat koji je u toku, čak i dok su mladi vojnici ginuli i borili se. Autor navodi da Raifu ne može odati duhovno sjećanje zbog svojih uvjerenja.
Autor se također osvrće na svoju prošlost kao mladog komuniste. Zatim ističe hrabrost Mubere Mujagić, profesorice srpskohrvatskog jezika u Sarajevu. Početkom 1980-ih, ona je pisala beogradskom časopisu NIN, tražeći uklanjanje stihova iz djela Petra Petrovića Njegoša i Ivana Mažuranića za koje je smatrala da vrijeđaju muslimane. Mubera je posebno navela Njegošev „Gorski vijenac“, koji je sadržavao pogrdne stihove. Tvrdila je da takvi tekstovi mogu podsticati neprijateljstvo kod djece. Kao rezultat toga, jugoslavenski režim ostavio je Muberu bez posla. Također su je osudili neki bošnjački intelektualci, uključujući, implicitno, i Raifa. Autor upozorava da su se Muberini strahovi od budućih opasnosti, uključujući genocid, potvrdili 1990-ih. Članak završava snažnim pozivom Bošnjacima da održe svoje dostojanstvo, vjeru i integritet, pozivajući ih da ne kompromituju svoje vrijednosti radi lične koristi. Naglašava se da pravo rodoljublje dolazi iz srca.



