Mandićevo saučešće Mladiću: Ispit za evropsku budućnost Crne Gore

Crna Gora se suočava sa ključnom odlukom u vezi sa svojim putem ka Evropskoj uniji. Neke radnje javnih zvaničnika nisu privatne; one nose državni i međunarodni značaj. Andrija Mandić, predsjednik crnogorskog parlamenta, nedavno je izrazio saučešće povodom Ratka Mladića, osuđenog ratnog zločinca. Mladić je proglašen krivim za genocid u Srebrenici i druge teške zločine tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Mandić je izrazio saučešće Darku Mladiću, sinu Ratka Mladića, u svoje ime i kao lider stranke Nova srpska demokratija. Kao visokorangirani zvaničnik, Mandićeva javna poruka kojom se odaje počast osuđenom genocidašu ima ozbiljne političke i međunarodne implikacije, daleko izvan privatnog osjećanja.

Crna Gora izjavljuje svoju posvećenost članstvu u EU, što podrazumijeva poštovanje međunarodnog prava, pravde i evropskih vrijednosti poput ljudskih prava i vladavine prava. EU zahtijeva jasan stav o takvim pitanjima. Centralno pitanje postaje: Može li zvaničnik koji poštuje osuđenog ratnog zločinca zaista predstavljati evropske aspiracije Crne Gore? Ako je tako, potkopava se značenje crnogorskog „evropskog puta“.

Ova Mandićeva akcija nije izolovana. On ima poznatu historiju podrške srpskim nacionalističkim stavovima. Stoga, njegova poruka o Ratku Mladiću ne može biti odbačena kao slučajna. Državni zvaničnici moraju praviti razliku između ličnih osjećanja i javnih političkih poruka. Kada se ova razlika zamagljuje, cijela država se suočava sa posljedicama.

Hrvatska je snažno reagovala na Mandićeve postupke. Nakon što ga je prethodno proglasila nepoželjnim, Hrvatska je ponovo kritikovala Crnu Goru povodom njegovog saučešća za Ratka Mladića. Andro Krstulović Opara, šef Odbora za vanjsku politiku Hrvatske, upozorio je na negativan uticaj na evropske izglede Crne Gore. Kao članica EU, zabrinutost Hrvatske zbog visokog crnogorskog zvaničnika koji potkopava evropske vrijednosti zahtijeva ozbiljno razmatranje od strane Vlade Crne Gore.

Glavni problem se proteže izvan samog Mandića; to je normalizacija takvog ponašanja. Demokratija dopušta različita mišljenja, ali ne i šutnju kada se zločini umanjuju ili sudske presude politiziraju. Društvo se ne smije navikavati na glorificiranje ratnih zločinaca ili tretiranje genocida kao političke debate. Tolerisanje ovih postupaka radi političke koristi kompromituje ljudska prava i ometa pomirenje.

Bošnjačka stranka takođe snosi odgovornost. Dok je njen ministar vanjskih poslova, Ervin Ibrahimović, osudio glorifikovanje Ratka Mladića, članak dovodi u pitanje efikasnost te osude ako stranka nastavi politički sarađivati sa Mandićem. Ovo poziva stranku da svoje evropske i građanske obaveze pretoči u odlučno političko djelovanje, a ne samo u riječi.

Ne postoji kolektivna krivica za Mladićeve zločine; krivica je individualna. Međutim, društva i institucije su odgovorne za način na koji se odnose prema ovim zločinima. Svaka politika koja ratne zločince uzdiže na status heroja mora biti suzbijena od svih. Crna Gora ne može kredibilno težiti članstvu u EU ako njen parlament odaje počast ratnim zločincima. Srebrenica je civilizacijsko pitanje, a ne samo politička kontroverza, utemeljena na činjenicama, sudskim presudama i trajnoj patnji žrtava. Zemlje koje teže poštovanju međunarodnog prava moraju poštovati njegove presude.