Muftija Dedović poziva Bošnjake na ustrajnost i postojanost u Hercegovini

Mostarski muftija dr. Salem ef. Dedović nedavno je predvodio džuma-namaz i održao hutbu u obnovljenoj Tucakovića džamiji u Rabranima, kod Neuma. Tom prilikom prenio je poruke o strpljenju, ustrajnosti i odgovornosti za očuvanje vjerskog i nacionalnog identiteta Bošnjaka u Hercegovini. Ovaj događaj uslijedio je nakon četverogodišnje borbe za proširenje džamije i izgradnju njenog minareta.

Muftija Dedović obratio se malobrojnim mještanima i džematlijama, od kojih mnogi posjećuju Neum za ljetne odmore. Osvrnuo se na kur'anski ajet o strpljenju, naglašavajući da se vjera i zajednica ne mogu izgraditi brzo ili bez kontinuiranog napora i spremnosti na žrtvu. Podsjetio je prisutne na događaje iz 2022. godine kada su lokalni inspektori pokušali zaustaviti proširenje džamije. Džematlije su tada klanjale uprkos zabranama gradnje, pokazujući odlučnost u odbrani svojih prava i sloboda.

Muftija je naglasio da Rabrani i njihova džamija predstavljaju više od pukog sela i zgrade. Mali minaret označava vidljivu prisutnost bošnjačkog naroda, suprotstavljajući se pokušajima da se sugeriše da im tu nije mjesto. Potvrdio je da borba za prava mora biti zasnovana na historijskim činjenicama, a ne na mitovima. Citirao je istraživanje dr. Emira Demira o historijskoj prisutnosti muslimana na području Neuma. Pozvao je na pravdu, jednakost i vidljivost, zahtijevajući da se nikome ne uskraćuju prava i slobode.

Centralna tema njegove hutbe bila je „rabitu“, što znači budno čuvanje granica vjere, identiteta i teritorije. Izjavio je da je Bosna i Hercegovina bošnjački životni prostor u cjelini, čineći i najmanje tačke u istočnoj Hercegovini—poput Trebinja, Bileće, Ljubinja, Gacka, Nevesinja i Rabrana—vitalnim. Potvrdio je da niko nema pravo napustiti ova područja. Islamska zajednica dugo je nosila težak zadatak očuvanja islama i bošnjačkog identiteta u istočnoj Hercegovini, uprkos ograničenim resursima, vođena historijskom odgovornošću.

Muftija Dedović upozorio je na modernu želju za instant rezultatima, naglašavajući da vrijedna postignuća zahtijevaju strpljenje. Ohrabrio je vjernike da ne odustaju kada se suočavaju s preprekama, podsjećajući ih da Bog cijeni dosljedan trud, čak i u malim djelima. Također je istakao opasnost od nemara, upozoravajući da neispunjavanje odgovornosti znači izdaju povjerene životne svrhe. Podsjetio je one na javnim funkcijama, bilo vjerskim, društvenim ili političkim, da su njihove pozicije odgovornosti, a ne privilegije. Pravo liderstvo se fokusira na naslijeđe koje ostaje, jer su ljudi i pozicije privremeni.

Zaključio je konstatacijom da primjer Rabrana pokazuje kako se suprotstaviti diskriminaciji i ograničavanju bošnjačkih prava u Hercegovini. Apelovao je na prestanak povlačenja, naglašavajući da se Bošnjaci u Hercegovini suočavaju sa značajnim pritiscima i moraju odgovoriti odlučnošću i ustrajnošću.