Upozorenje: Kandidat za visokog predstavnika predstavlja prijetnju budućnosti Bosne i Hercegovine

Bosna i Hercegovina (BiH) se suočila s mnogim izazovima. Nova opasnost je moguće imenovanje Williama Rugera za visokog predstavnika. On je povezan s američkim pokretom MAGA i Projektom 2025. Ova grupa promoviše izolacionističko gledište. Ona dovodi u pitanje međunarodni poredak i liberalnu demokratiju.

Ruger nije karijerni diplomata. On vjeruje da se Amerika ne bi trebala miješati u „tuđe probleme“. Želi oslabiti međunarodne grupe i prepustiti saveznike same sebi. Sugeriše sklapanje „realističnih sporazuma“ s agresorima. Devedesetih godina, „stvarnost na terenu“ u BiH značila je etničko čišćenje i genocid. Prihvatanje ove ideje značilo bi prihvatanje rezultata nasilja. To je slično načinu na koji neki danas raspravljaju o Ukrajini ili kako se BiH cinično posmatrala 90-ih.

Posao visokog predstavnika je vitalan za BiH. Ovaj ured je uspostavljen nakon rata i genocida. On služi kao međunarodna kontrola protiv politika koje su pokušavale podijeliti BiH. Stoga, osoba na ovoj poziciji je od izuzetne važnosti.

Rugerova grupa Evropu vidi kao propalu. Višeetničke države smatraju neprirodnim. Žele ih razbiti na nacionalne dijelove. Ovo gledište je slično onome što Milorad Dodik i Dragan Čović govore o BiH. Dodik BiH naziva „nemogućom“. Čović želi „treći entitet“ za Hrvate. Bošnjaci su u ovoj ideologiji često nazivani „islamskom prijetnjom“.

Projekat 2025 nije samo za Ameriku. Želi promijeniti zapadnu politiku. Preferira više nacionalizma, a manje liberalizma. Podržava sirovu moć umjesto međunarodnog prava. Promoviše etničke podjele umjesto građanskog društva. Ovaj svijet koristi liderima poput Putina i Xija. U ovoj viziji, BiH je „problem za riješiti“. Historija pokazuje da „rješavanje bosanskog pitanja“ često znači sukob.

Rugerovi prošli stavovi dodaju ovim brigama. Protivio se pomoći Ukrajini. Podržao je povlačenje SAD-a iz Afganistana. Dovodio je u pitanje širenje NATO-a i favorizirao američku izolaciju. Ovaj pristup znači da se nacije moraju same nositi. Kada se Balkan ostavi sam, postaje nestabilan. Moskva, nacionalizam i lokalni lideri koji žele razbiti BiH popunili bi svaki vakuum moći.

Samo postojanje BiH osporava ovu ideologiju. Pokazuje da različiti ljudi mogu živjeti zajedno. Država ne mora biti etnički čista. Identitet može biti tačka susreta, a ne linija razdvajanja. Zbog toga nacionalisti ne vole BiH.

Stoga, Rugerovo moguće imenovanje nije samo o jednoj osobi. Radi se o tome može li BiH preživjeti kao višeetnička, građanska država. Čak i ako je on „dimna zavjesa“ za drugog kandidata, njegovo razmatranje pokazuje opasan trend. Ovaj trend normalizuje ekstremne ideje. Kaže da je međunarodno pravo slabo. Sugeriše da se agresija može nagraditi. BiH je mnogo patila od takvih stavova devedesetih godina.

Rugerove političke ideje su alarm za BiH. Kada Projekat 2025 govori o „zaštiti civilizacije“, često misle na etnička uporišta. Kada govore o „slobodi“, možda misle da moćne nacije mogu preoblikovati svijet kako žele. BiH mora pažljivo pratiti Washington. Svijet se mijenja. Stari savezi slabe. Autoritarne pokreti rastu. Kada ovaj novi svijet pogleda Balkan, BiH je često meta. BiH je test višeetničkog društva. Izbor sljedećeg visokog predstavnika pokazat će da li međunarodna zajednica i dalje podržava BiH ili će je prepustiti destruktivnim snagama.