Glas za Bosnu organizovao obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici u Cirihu

CIRIH, Švicarska — 11. juli 2026. — Švicarska građanska organizacija Glas za Bosnu organizovala je u subotu navečer na Helvetiaplatzu u Cirihu obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici iz 1995. godine, okupivši preživjele žrtve genocida, diplomate, švicarske zvaničnike, vjerske predstavnike, članove bosanskohercegovačke dijaspore i brojne prijatelje Bosne i Hercegovine u dostojanstvenom odavanju počasti žrtvama te zajedničkoj poruci sjećanja, pravde i mira.
Održana povodom 31. godišnjice genocida u Srebrenici, komemoracija je odala počast uspomeni na više od 8.000 Bošnjaka – muškaraca i dječaka, koji su sistematski ubijeni nakon pada zaštićene zone Ujedinjenih nacija Srebrenice u julu 1995. godine, u najvećem masovnom zločinu počinjenom na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.
Skup posvećen sjećanju i miru
Program obilježavanja obuhvatio je obraćanja uglednih gostiju koji su predstavljali Grad Cirih, Bosnu i Hercegovinu i Islamsku zajednicu.
Među govornicima bili su:
Balthasar Glättli, gradski vijećnik Grada Ciriha;
Dženeta Halilović, diplomata Ambasade Bosne i Hercegovine u Bernu;
Muhamed Jugo, savjetnik za međunarodne odnose Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini;
Sadudin ef. Tutnjić, glavni imam Islamske zajednice Bošnjaka u Švicarskoj.
Jedan od najemotivnijih trenutaka komemoracije bila su svjedočenja preživjelih žrtava genocida u Srebrenici i bivših logoraša, koji su podijelili svoja lična iskustva. Njihove potresne priče pružile su snažno svjedočanstvo o razornim posljedicama genocida i još jednom naglasile važnost očuvanja historijske istine za buduće generacije.
U okviru programa organizovana je i dokumentarna izložba, umjetnički performansi te javni razgovor posvećen naslijeđu genocida, borbi za pravdu i značaju obrazovanja u sprečavanju budućih zločina.
Glas za Bosnu – decenija građanskog angažmana
Od svog osnivanja u Cirihu u decembru 2015. godine, Glas za Bosnu izrastao je u jednu od vodećih bosanskohercegovačkih građanskih organizacija u Švicarskoj. Kao nezavisna, nestranačka i nevladina organizacija, Glas za Bosnu djeluje na jačanju veza između bosanskohercegovačke dijaspore i domovine, promovirajući građansku odgovornost, obrazovanje, očuvanje kulturnog identiteta i međunarodnu saradnju.
Njene aktivnosti daleko nadilaze organizaciju komemorativnih događaja. Tokom protekle decenije Glas za Bosnu organizovao je brojne kulturne, obrazovne i javne tribine širom Švicarske i Evrope, okupljajući ugledne naučnike, istraživače, diplomate, političare i predstavnike civilnog društva.
Organizacija je bila domaćin međunarodno priznatim stručnjacima iz oblasti istraživanja genocida i tranzicione pravde, među kojima su prof. dr. Smail Čekić, Ramiz Salkić, Mirad Tokača i dr. Emir Ramić. Istovremeno je organizovala obilježavanja Dana državnosti Bosne i Hercegovine te doprinosila razvoju dijaloga između bosanskohercegovačkih i švicarskih institucija.
Kroz svoj dugoročni strateški okvir poznat kao „Plan 7“, Glas za Bosnu nastoji ojačati saradnju bosanskohercegovačkih organizacija širom svijeta i podstaći koordinisani građanski angažman u oblastima od posebnog značaja za budućnost Bosne i Hercegovine.
Čuvanje sjećanja i odbrana istine
Ovogodišnja komemoracija u Cirihu bila je mnogo više od ceremonije sjećanja. Predstavljala je javnu potvrdu da se istina o genocidu u Srebrenici mora čuvati kroz obrazovanje, dijalog i solidarnost.
Govornici su tokom večeri istakli odgovornost demokratskih društava da se suprotstave negiranju genocida, pruže podršku preživjelima i sačuvaju historijsku istinu. Naglasili su da sjećanje nije samo čin odavanja počasti žrtvama, već i trajna obaveza zaštite ljudskog dostojanstva i sprečavanja budućih zločina.
Dok su paljene svijeće i izgovarana imena žrtava, Helvetiaplatz je postao mjesto na kojem su se susreli historija, sjećanje i nada.
Trideset i jednu godinu nakon genocida, poruka iz Ciriha bila je jasna i nedvosmislena: žrtve Srebrenice neće biti zaboravljene, a njihovo sjećanje nastavlja inspirisati univerzalnu borbu za pravdu, mir i ljudska prava.




