Pravni stručnjak zahtijeva ostavku zbog izjava o opsadi Sarajeva usred kontroverzi oko imenovanja sudija Ustavnog suda BiH

Kontroverzan proces izbora novih sudija za Ustavni sud Bosne i Hercegovine, instituciju ključnu za očuvanje ustavnog okvira države, ponovo je rasplamsao javnu debatu. Trenutno su upražnjene dvije pozicije nakon penzionisanja Valerije Galić i Mirsada Ćemana, koji su dostigli obaveznu starosnu granicu od 70 godina.

Dok vlasti sprovode formalne procedure, u javnoj diskusiji se sve više postavlja pitanje da li ovaj izbor rizikuje ponavljanje prošlih obrazaca političkog uticaja i nejasnih kriterijuma za ocjenjivanje kandidata. Povećane političke tenzije proizlaze i iz nedavnih izjava Sabine Ćudić, predsjednice Naše stranke, datih pred evropskim parlamentarcima u sarajevskoj Vijećnici. Ona je ustvrdila da uništenje Sarajeva tokom rata nije bilo motivisano etničkim ili vjerskim razlozima, već borbom za političku moć.

Ovakva interpretacija izazvala je oštru osudu, a pravni stručnjak Enver Išerić je njenu ocjenu nazvao potpuno neprihvatljivom tokom gostovanja u emisiji “7Plus” na Hayat TV-u. Išerić je izjavu Ćudićke opisao kao „skandaloznu, sramnu i drsku“ za visokopozicioniranu bh. zvaničnicu, koju su građani izabrali da služi u državnom parlamentu i vodi zemlju ka evropskim integracijama. On je naglasio ozbiljnost karakterisanja granatiranja i spaljivanja ikonične sarajevske Vijećnice kao pukog sukoba za moć, posebno u gradu koji je pretrpio agresiju, ratne zločine, etničko čišćenje, masovna ubistva, silovanja, genocid, ubistva djece i najdužu opsadu u modernoj historiji.

Išerić je insistirao da, u najmanju ruku, gospođa Ćudić treba da podnese ostavku. Priznajući da je ovo malo vjerovatan ishod, pozvao je građane Sarajeva i Sarajevskog kantona da takve politike kazne na izborima. Dalje je ustvrdio da takve javne izjave nisu plod neznanja, već namjerna strategija pojedinaca da se dodvore određenim centrima moći. Dodao je da se ti pojedinci često stide da se identifikuju kao Bošnjaci ili da priznaju svoje prisustvo tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Građani, tvrdio je, moraju prepoznati i osuditi ove postupke kako bi spriječili dalju štetu državi.

Pravni stručnjak je oštro kritikovao i spor tempo evropskih integracija i nedostatak reformi pod vladajućom koalicijom “Trojka”. Išerić je tvrdio da su vladajuće stranke obmanule javnost neispunjenim obećanjima. „Obećali su ubrzanje puta Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji, a ipak su nesposobni usvojiti dva zakona i ispuniti uslove za pristup više od milijardu eura čekajućih sredstava“, izjavio je Išerić. Istakao je obećanja Naše stranke za snažnu borbu protiv korupcije, za vladavinu prava i za red, uz tvrdnje da bi sredstava bilo dovoljno kada bi se prestalo krasti. „Danas svjedočimo neumornom zaduživanju Kantona Sarajevo i Federacije Bosne i Hercegovine. Gdje je novac? Finansijska sredstva su očigledno nedovoljna za normalno funkcionisanje ovih nivoa vlasti“, upozorio je.

Po pitanju korupcije, Išerić je ukazao na političku instrumentalizaciju pravosuđa kroz, kako je nazvao, isfabrikovane slučajeve. Kao ilustraciju, naveo je krivičnu prijavu iz 2021. godine protiv 50 osoba u vezi sa preduzećem javnog prevoza GRAS, za koju smatra da je bio pokušaj sadašnje vlasti da simulira napore protiv kriminala. Umjesto traženja sistemskih rješenja, Kanton Sarajevo je, prema Išeriću, pribjegao aktiviranju ovog slučaja pred izbore. Nakon što je kantonalno tužilaštvo prvobitno obustavilo istragu na osnovu jasnih izvještaja Poreske uprave FBiH i Finansijske policije, vlasti su ponovo aktivirale slučaj pred opšte izbore kako bi dobile glasove – politiku koju Išerić smatra izuzetno opasnom.

Išerić, bivši kandidat za ustavne sudove na nivou entiteta i države, zaključio je da je cijeli proces imenovanja novih sudija Ustavnog suda izgubio svoj kredibilitet i pretvorio se u farsu. Podcrtao je da vlasti svjesno krše utvrđene procedure. Prema Ustavu BiH, Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine bira četiri sudije, dok Narodna skupština Republike Srpske bira dvije. Odlukom iz 2005. godine propisano je da Komisija za izbor i imenovanja treba formirati posebnu radnu grupu za takmičarsku proceduru. Međutim, Predstavnički dom je jednostrano formirao vlastitu radnu grupu, čime je prekršio vlastite propise.

„U toj radnoj grupi, koja procjenjuje stručnost i ocjenjuje kandidate, većina članova čak nisu pravnici, niti je uključen ijedan sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine“, objasnio je Išerić. Napomenuo je da se intervjui sa kandidatima sprovode površno. Ustav nalaže da sudije moraju biti istaknuti pravni stručnjaci visokog moralnog karaktera, a ipak niko nije definisao jasne kriterijume za ocjenjivanje ovih kvaliteta za jednu od najkritičnijih državnih funkcija. „Cijeli proces je apsolutno zatvoren za javnost, uprkos tome što zahtijeva potpunu transparentnost. Da je do mene, ova komisija bi bila sastavljena isključivo od sudija Ustavnog suda, jer je ta institucija čuvar države i vladavine prava“, zaključio je Išerić.