Petnjica slavi književnost i lokalnu baštinu

Petnjica večeras, 14. augusta, ugošćuje dva posebna književna događaja. Ovi događaji su dio „Bihorskog kulturnog ljeta“ i 19. Festivala priče „Zavičajne staze – Bihor 2026“. Programi će se održati u Centru za kulturu u Petnjici.

Veče počinje u 20 sati promocijom roman-poeme Kemala Musića, „Mrtvare“. O knjizi će govoriti profesor dr. Dženan Kos, književnik Božidar Proročić i sam Musić. „Mrtvare“ je kompleksna roman-poema koja povezuje dva bolna historijska događaja: šahovićku tragediju iz 1924. i genocid u Srebrenici. Priča prati dva glavna lika: Adema Memića koji nosi komadić zavičaja nakon događaja iz 1924., i Bekira Demirovića koji nosi knjige iz uništene biblioteke tokom srebreničkog jula. Naziv „Mrtvare“ znači „obuća za mrtve“, a ova obuća je davana živim ljudima u opkoljenoj Srebrenici. Knjiga ovu sliku koristi kao simbol progona, patnje i historijskog sjećanja, upozoravajući da zlo raste iz riječi mržnje i ravnodušnosti. Roman ima za cilj odati počast žrtvama, boriti se protiv zaborava i potaknuti razumijevanje. Kemal Musić, rođen 1972. godine, nagrađivani je književnik, novinar i kulturni djelatnik.

Nakon promocije knjige, festival se nastavlja u 21 sat „Večerom nagrađenih priča“. Nagrade će biti dodijeljene autorima čije priče najbolje dočaravaju Bihor i njegovu baštinu. Žiri, u sastavu profesorice Ljerke Petković, dr. Ene Begović i književnika Ersana Muhovića, odabrao je najbolje priče. Ove priče su istraživale teme poput odlaska i povratka kući, bolesti, siromaštva i izazova sa kojima se suočavaju žene, te su pokazale snagu korijena i potragu za smislom u teškim vremenima.

Među ostalim učesnicima bit će članovi Zavičajnog kluba „Bihor“ i Bošnjačkog donatorskog fonda iz Luksemburga. Pridružit će im se i pjesnici Enver Muratović i Rebeka Čilović, dok će mladi muzičari Asia Džogović i Dado Pajković pobrinuti se za muzički program. Organizatori, NVO Centar za kulturu Bihor, poručuju da ovi događaji ističu modernu književnost i važnost sjećanja na prošlost. Vjeruju da Bihor živi kroz svoje priče i sjećanja, prenošene s generacije na generaciju.